HrvatskiEnglish
azanas
7.jpg

Djeca kažu

11.jpg

Česta pitanja

Pravobraniteljica za djecu zaprimila je više upita koji se odnose na provedbu ovrhe na novčanim sredstvima na računima u banci, kojom prilikom su roditeljima zaplijenjena sva novčana sredstva potrebna za egzistenciju obitelji i maloljetne djece, a time i primanja s osnova cjelokupne plaće i invalidske mirovine, dječjeg doplatka, alimentacije i slično. Stoga navodimo što roditelji trebaju učiniti kako bi zaštitili sredstva koja su izuzeta od ovrhe.

Opširnije ...

Molim Vas da mi odgovorite kakvi su uvjeti za zapošljavanje učenika koji je još u osnovnoj školi (7.razred)? U vrijeme ljetne sezone prodavao bi sladoled kod rođaka.

Opširnije ...

Sva djeca prema Konvenciji o pravima djeteta imaju jednaka prava. Međutim znam da djeca s teškoćama u razvoju i njihovi roditelji ostvaruju određena prava u širem opsegu od drugih. Nedovoljno smo upoznati s tim pravima. Koja su to prava i na koji ih način možemo ostvariti? Opširnije ...

Što se može učiniti kada srednjoškolski profesor nepravedno ocjenjuje i zakida učenika? Opširnije ...

Može li se preporučiti vegetarijanska prehrana za djecu u obitelji, dječjem vrtiću i školi? Opširnije ...

Moram li pristati na upis podataka o ocu djeteta i na dokazivanje očinstva? Opširnije ...
Mogu li i na koji način anonimno prijaviti sumnju na zlostavljanje djeteta? Opširnije ...
1. Pitanje:  Žena me želi ostaviti, te mi prijeti da će mi uzeti i djecu. Kakve su moje šanse da dobijem skrbništvo nad djecom? Opširnije ...

Moje dijete je rođeno 06.05.2006.g., do danas nema rodni list, a ja ne mogu ostvariti pravo na porodiljnu naknadu ni na dječji doplatak jer je dijete rođeno unutar 300 dana od razvoda braka sa bivšim suprugom koji nije otac djeteta. S ocem djeteta živim u izvanbračnoj zajednici i on dijete priznaje za svoje, a to potvrđuje i test očinstva koji je napravljen u ovlaštenoj ustanovi. Prema uputi matičara podnijeli smo tužbu za utvrđivanja i ujedno osporavanje očinstva jer prema obiteljskom zakonu kažu da moraju bivšeg muza upisati kao oca, ali on mora dati suglasnost na ime. Kako on ne želi nikako sudjelovati, ne prima poštu, te dijete nema imena niti nikakva prava/zdravstveno i sl.

Opširnije ...
Misija stručnjaka Europske komisije u posjetu Hrvatskoj
Četvrtak, 12. lipnja 2008.
smaller text tool iconmedium text tool iconlarger text tool icon

U sklopu posjeta misije stručnjaka Europske komisije, u Uredu pravobraniteljice za djecu organiziran je 12. lipnja 2008. sastanak pravobraniteljice Mile Jelavić s Ilze Brands Kehris, članicom misije.

 Sastanku su nazočili Martin Mayer, član Delegacije Europske komisije u Republici Hrvatskoj i Tamara Đokić iz Ministarstva pravosuđa. Ilze Brands Kehris postavila je niz pitanja o stanju i teškoćama u zaštiti prava djece u Hrvatskoj, interesirajući se za organizaciju, djelokrug rada, nadležnosti i ovlasti pravobraniteljice za djecu. Zanimala ju je i suradnja pravobraniteljice s državnim tijelima, način financiranja, planiranje rada Ureda i glavna težišta u djelovanju.

Već četvrtu godinu zaredom misija stručnjaka Europske komisije, koju čine nezavisni stručnjaci iz zemalja članica Europske unije, tijekom lipnja posjećuje hrvatske državne institucije kako bi procijenila napredak ostvaren u području pravosuđa, unutarnjih poslova, i jačanja ljudskih resursa za provedbu pravne stečevine EU. Njihova detaljna izvješća izvor su informacija Europskoj komisiji o napretku postignutom u Hrvatskoj kao državi kandidatkinji u procesu pristupanja Europskoj uniji. Ove godine misija obuhvaća teme vezane za procjenu stanja u pravosuđu, državnom odvjetništvu, borbi protiv korupcije i financijskog kriminala te poštovanje temeljnih prava.

Gošća iz misije posebno se zanimala za zaštitu ranjivih skupina u društvu, za pojave nasilja u institucijama socijalne skrbi i ostalim institucijama u kojima borave djeca, za utjecaj koji pravobraniteljica ima u pojedinim konkretnim slučajevima. Veliku pozornost posvetila je načinu na koji se Ured bavi pojedinačnim prijavama povreda prava djece.

Na njezino pitanje o tome je li pravobraniteljica zadovoljna sustavom zaštite djece u cjelini, M. Jelavić odgovorila je da u pojedinim dijelovima sustav dobro funkcionira, u drugima manje uspješno,  a istaknula je da su najbrojnije teškoće u području socijalne skrbi. Veliki broj ovlasti i poslova u tom segmentu nije praćen odgovarajućim povećanjem stručnjaka, što često dovodi do toga da djeca nisu adekvatno zaštićena.

Nedostatni broj stručnjaka, posebice psihologa i defektologa, problem je i sustava odgoja i obrazovanja, a sustav zdravstva izrazito je manjkav kad je riječ o zaštiti mentalnog zdravlja djece, i po broju raspoloživih institucija, i u osiguranju potrebnog broja dječjih psihijatara.

Kao jedan od ciljeva koji bi željela ostvariti M. Jelavić navela je donošenje izdvojenog tzv. «dječjeg proračuna» u redovitom državnom godišnjem proračunu, čime bi u cjelini u društvu bile transparentnije i potrebe djece, i ostvarena ulaganja u zaštitu dječjih prava i dobrobit djece.