Pravobraniteljica za djecu zaprimila je više upita koji se odnose na provedbu ovrhe na novčanim sredstvima na računima u banci, kojom prilikom su roditeljima zaplijenjena sva novčana sredstva potrebna za egzistenciju obitelji i maloljetne djece, a time i primanja s osnova cjelokupne plaće i invalidske mirovine, dječjeg doplatka, alimentacije i slično. Stoga navodimo što roditelji trebaju učiniti kako bi zaštitili sredstva koja su izuzeta od ovrhe.
Molim Vas da mi odgovorite kakvi su uvjeti za zapošljavanje učenika koji je još u osnovnoj školi (7.razred)? U vrijeme ljetne sezone prodavao bi sladoled kod rođaka.
Sva djeca prema Konvenciji o pravima djeteta imaju jednaka prava. Međutim znam da djeca s teškoćama u razvoju i njihovi roditelji ostvaruju određena prava u širem opsegu od drugih. Nedovoljno smo upoznati s tim pravima. Koja su to prava i na koji ih način možemo ostvariti?
Opširnije ...
Moje dijete je rođeno 06.05.2006.g., do danas nema rodni list, a ja ne mogu ostvariti pravo na porodiljnu naknadu ni na dječji doplatak jer je dijete rođeno unutar 300 dana od razvoda braka sa bivšim suprugom koji nije otac djeteta. S ocem djeteta živim u izvanbračnoj zajednici i on dijete priznaje za svoje, a to potvrđuje i test očinstva koji je napravljen u ovlaštenoj ustanovi. Prema uputi matičara podnijeli smo tužbu za utvrđivanja i ujedno osporavanje očinstva jer prema obiteljskom zakonu kažu da moraju bivšeg muza upisati kao oca, ali on mora dati suglasnost na ime. Kako on ne želi nikako sudjelovati, ne prima poštu, te dijete nema imena niti nikakva prava/zdravstveno i sl.
U povodu obilježavanja Međunarodnog dana borbe protiv nasilja nad ženama, u organizaciji Obiteljskog centra Istarske županije i Policijske uprave istarske, u suradnji sa Sigurnom kućom Istra te uz pokroviteljstvo Grada Poreča i Zdravog grada, u Poreču je 23. studenoga 2011. održan okrugli stol "Zajedno za obitelj bez nasilja", na kojem je sudjelovala i savjetnica pravobraniteljice za djecu Danijela Žagar.
Cilj skupa bio je skretanje pozornosti javnosti na problem nasilja nad ženama i obiteljskog nasilja te upoznavanje javnosti s primjerima dobre prakse usmjerene suzbijanju nasilja u zajednici. Usto se željelo pridonijeti informiranju i boljem povezivanju stručnjaka iz različitih organizacija koji rade s obiteljima, u području pravosuđa, zdravstva, socijalne skrbi, odgoja i obrazovanja i civilnog sektora.
Nataša Vitasović iz Policijske uprave istarske predstavila je stanje i kretanje pojavnosti recidiva kod počinitelja obiteljskog nasilja. O svrhovitosti i važnosti provođenja zaštitne mjere psihosocijalnog tretmana za počinitelje obiteljskog nasilja govorila je sutkinja Prekršajnog suda u Poreču Dragica Grujić, dok je Tihana Mikuličić iz Grada Porečapredstavila zašto je Gradu Poreču važna provedba psihosocijalnog tretmana za počinitelje nasilja u obitelji. Štefanija Prosenjak Žumbariznijela je dosadašnja iskustva provođenja psihosocijalnog tretmana u Istarskoj županiji, a o iskustvima u prevenciji obiteljskog nasilja kroz aktivnosti za mlade govorila je predstavnica Sigurne Kuće Jadranka Černjul. Ines Puhar iz Obiteljskog centra Istarske županije govorila je o transgeneracijskom prijenosu i obiteljskom nasilju kroz iskustvo Obiteljskog savjetovališta.
Poreč je prvi grad u Istarskoj županiji koji je odlučio financirati provedbu psihosocijalnog tretmana počinitelja, zaštitne mjere koju izriče sud po Zakonu o zaštiti od nasilja u obitelji.