Objavi
Twitter
Myspace
Digg
Yahoo
Googlize this
Blinklist
Facebook
Print
E-mail
U organizaciji Udruge žena Romkinja Hrvatske "Bolja budućnost" i mreže nevladinih organizacija za prevenciju i eliminaciju trgovanja ljudima "Petra", u povodu obilježavanja Međunarodnog dana ukidanja ropstva, 2. prosinca 2011. održan je okrugli stol "Tradicija, običaji i pritisak okoline".
Cilj okruglog stola bio je skretanje veće pozornosti na problem trgovanja ljudima koji zahvaća i romsku zajednicu. Poseban naglasak stavljen je na pojavu ugovaranja maloljetničkih brakova uz novčane ili druge naknade. Kako je i u pozivu za sudjelovanje na okruglom stolu istaknuto: "Odbijanjem toleriranja dugogodišnjih negativnih praksi kao što su prodaja mladenki, maloljetnički brakovi te prošnja, država i romski narod trebaju zajedno učiniti korak naprijed u integraciji u društvu i težnji ka boljem životu."
Nažalost, prisilni maloljetnički brakovi i dalje se opravdavaju "romskim običajima", a zapravo predstavljaju trgovanje djecom i ozbiljna su povreda brojnih dječjih prava.
Moderatorice okruglog stola bile su Ramiza Memedi iz Udruge žena Romkinja Hrvatske "Bolja budućnost" i Đurđica Kolarec, koordinatorica mreže "Petra". Skupu su prisustvovali predstavnici nevladinih organizacija - članica mreže PETRA, predstavnica Udruge "Bolja budućnost" iz Bosne i Hercegovine, pravobraniteljica za ravnopravnost spolova, predstojnik Ureda za ljudska prava Vlade RH, predstavnice Ureda za ravnopravnost spolova i Ureda za nacionalne manjine Vlade RH, predstavnice Hrvatskog zavoda za zapošljavanje te centara za socijalnu skrb iz Čakovca, Slavonskog Broda i Zagreba – Ured Pešćenica. Kao predsstavnica Ureda pravobraniteljice za djecu, na skupu je sudjelovala savjetnica pravobraniteljice Tanja Opačak.
Brojni slučajevi ugovaranja maloljetničkih brakova, od kojih mnogi ostaju neotkriveni, ukazuju da se na tom području ne poduzima dovoljno kako bi se djeca zaštitila. Siromašna djeca, posebice djeca pripadnici romske zajednice, zbog specifičnih tradicionalnih stavova, u velikom su broju slučajeva posebno ranjiva skupina te su upravo ona visoko na listi potencijalnih žrtava trgovanja. Naime, nejednaki status ženske populacije unutar romske zajednice, kao i u drugim sredinama u kojima prevladavaju patrijarhalni odgoj, predrasude i stereotipi, povezan je i s uskraćivanjem školovanja, što za posljedicu ima nemogućnost zapošljavanja, ekonomsku ovisnost pa često i zlostavljanje u obitelji. Slijepo pridržavanje tradicijske kulture i načina življenja koje je u suprotnosti s najboljim interesom djeteta, mogu dovesti i do trgovanja djecom. Iako maloljetnički brakovi nisu dopušteni, osim u zakonom predviđenim slučajevima, oni su unutar romske zajednice i dalje prisutni te se događa da se bez znanja javnosti “kupuju” djevojčice od 15 godina i mlađe, koje se često i protiv svoje volje moraju udati za muškarce koje su odabrali njihovi roditelji.
Savjetnica Tanja Opačak podsjetila je da se maloljetnički brakovi u Republici Hrvatskoj mogu sklopiti samo pod uvjetima predviđenim Obiteljskim zakonom i to samo u slučaju kad je maloljetna osoba navršila 16 godina života. Dozvolu za sklapanje braka daje sud na zahtjev maloljetne osobe te uz sudjelovanje centra za socijalnu skrb, koji daje svoj prijedlog i mišljenje, utvrđuje postojanje uvjeta za sklapanje braka, mentalnu i tjelesnu spremnost za brak, postojanje opravdanih razloga za zaključenje braka, vodeći se pri tom zaštitom najboljeg interesa djeteta.
Život s maloljetnom osobom (starijom od 14, a mlađom od 16 godina) kazneno je djelo, a kazneno je odgovorna punoljetna osoba koja živi u takvoj izvanbračnoj zajednici s maloljetnom osobom te roditelji ili skrbnici maloljetne osobe koji su to omogućili. U slučaju da je osoba mlađa od 14 godina, smatra se djetetom te se radi o kaznenom djelu “spolni odnošaj s djetetom” koje sa sobom nosi i veću odgovornost počinitelja i strože kazne.
Okolnost da su počinitelji kaznenih djela na štetu djece pripadnici romske zajednice, ne smije biti olakšavajuća, niti se kaznene prijave smiju odbacivati pozivom na institut “beznačajnog kaznenog djela”, uz objašnjenje kako je riječ o “specifičnosti romskog načina života” budući su, temeljem ustava Republike Hrvatske, svi pred zakonom jednaki.
Romi, kao i svi drugi građani Hrvatske, moraju odgovarati za počinjena djela, kako bi se poslala jasna poruka da se kaznena djela na štetu djece neće tolerirati te da će počinitelji biti adekvatno kažnjeni. S tim u vezi je Državno odvjetništvo Republike Hrvatske svojim naputkom od 31. kolovoza 1998. pozvalo sva županijska i općinska državna odvjetništva na doslovno provođenje odredbi Kaznenog zakona, bez izuzetaka, navodeći kako kazneno djelo kojim se zadire u tjelesni integritet neke osobe, posebno djeteta, ni u kom slučaju ne može, s obzirom na moguće posljedice, predstavljati beznačajno djelo, iznijela je T. Opačak.
