Izbornik

Okrugli stol o prijedlogu Obiteljskog zakona

Okrugli stol o prijedlogu Obiteljskog zakona

obitelj simbolČetiri saborska odbora – Odbor za obitelj, mlade i sport, Odbor za pravosuđe, Odbor za ravnopravnost spolova i Odbor za zdravstvo i socijalnu skrb – zajedno su 1. listopada 2013. održala Okrugli stol o Nacrtu prijedloga Obiteljskog zakona. Na skupu su sudjelovali nositelji izrade toga dokumenta iz Ministarstva socijalne politike i mladih, među kojima i potpredsjednica Vlade i ministrica Milanka Opačić koja je održala uvodno izlaganje, kao i predstavnici zainteresiranih državnih tijela i udruga civilnoga društva. Na Okruglom stolu bile su i pravobraniteljica za djecu Mila Jelavić i njezina savjetnica Gordana Filipović.

 

Nakon izlaganja predsjednice Radne skupine za izradu Obiteljskog zakona dr. sc. Branke Rešetar uslijedila je rasprava, u kojoj je sudjelovala i pravobraniteljica za djecu. Istaknula je kako je njezin Ured uputio brojne pisane primjedbe na predloženi tekst Zakona te se, zbog kratkoće vremena predviđenog za raspravu, osvrnula samo na neke od njih. Naglasila je kako podržava ideju zaštite obiteljskoga doma, budući da je ona važna iz perspektive djeteta i potrebe da se djetetu, u turbulentnim događanjima oko raspada obiteljske zajednice, osigura kontinuitet i ostanak u sredini koja mu je bliska. No, izrazila je zabrinutost oko toga kako će se to provoditi u praksi, a osobito zbog mogućnosti da će se, zbog želje roditelja da zadrže pravo na korištenje obiteljskoga doma, znatno potencirati njihov sukob i dodatno ugroziti dijete.

Također je istaknula kako pozdravlja namjeru predlagatelja da se sudjelovanje djeteta u postupcima koji ga se tiču jasno definira i da mu se dade na važnosti, no izrazila je i zabrinutost zbog nekih predloženih rješenja. Usprotivila se odredbi da saslušanje djeteta u postupku bude obvezno, kao prva procesna radnja, budući da to nije u skladu s Konvencijom o pravima djeteta i Općom preporukom br. 12 Odbora za prava djeteta, koja sudjelovanje djeteta u postupku veže uz dobrovoljnost djeteta i mogućnost da dijete u svakom trenutku odluči da više ne želi sudjelovati. Izrazila je zabrinutost i zbog toga što se u prijedlogu zakonskog teksta postavlja dobna granica u ostvarivanju prava djeteta na sudjelovanje te naglasila kako djetetovo sudjelovanje mora biti slobodno, dobrovoljno, uvažavajuće i neograničavajuće s obzirom na djetetovu dob. Da bi dijete moglo ostvariti svoje pravo na sudjelovanje, ono mora biti pravodobno i sveobuhvatno informirano kako bi uopće moglo donijeti odluku želi li sudjelovati u postupku ili ne, dodala je pravobraniteljica.

Ostali sudionici rasprave: predstavnici pravobraniteljskih institucija, saborski zastupnici i zastupnice, predstavnici/ce akademske zajednice, organizacija civilnoga društva i drugi zainteresirani iznijeli su brojne kritike na račun predloženih izmjena. Najviše se upozoravalo na nerazumljivost i prenormiranost teksta Nacrta, na neusklađenost s međunarodnim dokumentima i drugim propisima te na upitnu provedivost i primjenjivost novog Obiteljskog zakona u situaciji porasta broja konfliktnih razvoda te skromnih financijskih mogućnosti države i njezinih građana. U kritikama se uglavnom prigovaralo zbog odluke Ministarstva socijalne politike i mladih da krene u izradu novog Obiteljskog zakona, umjesto da se posveti radu na poboljšanju važećeg zakona, sustava i sudske prakse te stvaranju uvjeta za njegovu primjenu, što bi, prema mišljenju kritičara, u sadašnjim okolnostima bilo svrsishodnije.