Izbornik

Okrugli stol “Provedba Kodeksa postupanja u borbi protiv govora mržnje na internetu”

internet govrmrznjeU organizaciji Ureda za ljudska prava i prava nacionalnih manjina Vlade RH 14. srpnja 2017. u Hrvatskome saboru održan je Okrugli stol “Provedba Kodeksa postupanja u borbi protiv govora mržnje na internetu”. Na skupu su sudjelovali su predstavnici državnih tijela, Agencije i Vijeća za elektroničke medije, Ureda pučke pravobraniteljice te svih triju specijaliziranih pravobranitelja – za ravnopravnost spolova, za osobe s invaliditetom i Pravobranitelja za djecu.

V.d. ravnatelja Ureda za ljudska prava i prava nacionalnih manjina mr. sc. Branko Sočanac u uvodnom je dijelu istaknuo kako je govor mržnje sve prisutniji i na društvenim mrežama, portalima, blogovima i sličnim medijima. Zbog toga je sredinom 2016. godine došlo do usvajanja Kodeksa između Europske komisije, s jedne strane te IT tvrtki koje upravljaju internetskim društvenim mrežama i platformama – Facebook, Google, Twitter i Microsoft. Prema Kodeksu temeljna obveza IT tvrtki je da pregledaju većinu valjanih zahtjeva za uklanjanjem nezakonitog govora mržnje u vremenu kraćem od 24 sata te da taj sadržaj uklone ili mu onemoguće pristup ukoliko krši opća pravila društvenih mreža i/ili nacionalnog zakonodavstva, slijedom transponirane Okvirne odluke Vijeća 2008/913/PUP o suzbijanju rasizma i ksenofobije. U nacionalnom zakonodavstvu govor mržnje definiran je u članku 325. Kaznenoga zakona.
U drugom dijelu izlaganja su održali Kristijan Kevešević iz Ureda za ljudska prava i prava nacionalnih manjina Vlade RH, koji je ukratko predstavio sadržaj Kodeksa i njegovu primjenu u praksi, te Cvijeta Senta iz Centra za mirovne studije, koja je predstavila praćenje Kodeksa u Republici Hrvatskoj.
Na skupu su predstavljeni rezultati prvog i drugog kruga monitoringa provedbe Kodeksa koji se provodio u državama članicama EU. Prvi krug monitoringa, proveden u jesen 2016., pokazao je da je u prvom razdoblju primjene Kodeksa bilo uklonjeno oko 28% sadržaja nezakonitoga govora mržnje. Tijekom ožujka, travnja i svibnja 2017. proveden je i drugi krug monitoringa (u RH je proveden u suradnji s Centrom za mirovne studije) koji je pokazao da je bilo uklonjeno 59% posto prijavljenih sadržaja.
U Hrvatskoj je podneseno 128 prijava, od čega je 54 bilo uklonjeno (ili 33,6%), dok 74 nisu bili uklonjene. Osnove nezakonitog govora mržnje u Hrvatskoj odnose se na nacionalno i etničko podrijetlo, seksualnu orijentaciju te antisemitizam i negiranje holokausta. Do kraja 2017. godine planira se provesti i treći krug praćenja provedbe Kodeksa.
Na skupu je posebno istaknuta potreba sustavne edukacije djece o ponašanju u internetskom prostoru, posebno na društvenim mrežama te o mehanizmima njihove zaštite i samozaštite. Istaknuta je potreba uvrštavanja sadržaja o odgovornom i sigurnom korištenju interneta, računala i mobilnih tehnologija u nastavne planove i programe te u novi kurikulum.

Kao predstavnica Ureda pravobraniteljiceza djecu na okruglom stolu sudjelovala je savjetnica Mirna Slaviček Pešut.