Kako unaprijediti medijsko obrazovanje u Hrvatskoj

“Pismenost 2.0: Kako do unaprjeđenja medijskog obrazovanja u Hrvatskoj?” naslov je skupa kojim je 25. listopada 2017., u Novinarskom domu u Zagrebu, obilježen Globalni tjedan medijske i informacijske pismenosti. Skup su organizirali GONG i Hrvatsko novinarsko društvo okupivši niz stručnjaka i praktičara koji u radu s djecom i mladima razvijaju različite aspekte medijske pismenosti ili se na druge načine bave promišljanjem sadržaja i metoda medijskoga obrazovanja.

Skup je započeo panel-raspravom o mjestu medijske pismenosti u formalnom obrazovanju i doprinosu civilnoga sektora u podršci školama, koju je vodila Jelena Berković iz GONG-a. Medijsko obrazovanje u hrvatskim školama prvenstveno se provodi kroz medijsku kulturu u nastavi hrvatskog jezika, razvoj digitalne kompetencije odvija se u sklopu informatike, a kompetencije za kritičku analizu medijskih sadržaja razvijaju se kroz građanski i zdravstveni odgoj kao međupredmetna područja. O tome je uvodno informirala Lana Ciboci upozoravajući na prepreke koje ometaju kvalitetno izvođenje nastave medijske kulture: nedovoljnu satnicu, slabu opremljenost škola, nezadovoljstvo nastavnika postojećim nastavnim materijalima iz područja medijske kulture i dr. Istaknula je da pristup u svakoj školi ovisi o entuzijazmu učiteljica i učitelja da u okviru projekata, izvannastavno ili međupredmetno razvijaju medijsku pismenost učenika. Mnoge se udruge bave neformalnim medijskim opismenjavanjem djece, roditelja i učitelja no njihovi programi nisu podjednako dostupno svima te su često koncentrirani u većim gradovima.
Među uvodničarima je bila i pomoćnica ministrice znanosti i obrazovanja zadužena za provedbu kurikularne reforme Lidija Kralj, koja se proteklih godina uspješno bavila razvojem medijske i informacijske pismenosti i kroz udrugu Suradnici u učenju. Ona je izvijestila o novom kurikulumu informatike za osnovnu i srednju školu koji će se primjenjivati od sljedeće godine i koji je dobio i dobre recenzije inozemnih stručnjaka. Posebno je u njemu istaknula sadržaje vezane uz prevenciju elektroničkog i internetskog nasilja, kao i uz vještine kritičkog vrednovanja informacija u digitalnom okružju. Potvrdila je kako je jako važno da Ministarstvo znanosti i obrazovanja svim školama osigura uvjete i opremu za razvijanje medijskih kompetencija djece i mladih, na čemu se upravo radi.
Osnivač i glavni urednik portala Srednja.hr Marko Matijević prenio je iskustvo redakcija internetskih portala koje uglavnom ukazuje na rasprostranjenost navike čitanja „brzih“, manje zahtjevnih tekstova. Ipak, povremeno i dublji analitički tekstovi privuku veliku pozornost i potaknu vrijedne rasprave u javnom prostoru, što upućuje na mogućnost stvarnoga doprinosa medija demokratskom građanstvu. Stoga je potreban daljnji iskorak organizacija civilnog društva, medija i škola kako bi svi ti akteri zajednički obrazovali kompetentniju medijsku publiku. Naglasio je i važnost otvaranja medijskoga prostora mladima, istaknuvši smotru Lidrano kao pokazatelj visoke razine medijskih kompetencija naših učenika.

U nastavku su predstavljene različite inicijative udruga, institucija i nastavnika usmjerene na jačanje medijske pismenosti djece, roditelja i nastavnika, medijsko stvaralaštvo i participaciju djece, stvaranje medijskih sadržaja za djecu te osobito poticajno kombiniranje medijskog i građanskog odgoja u nizu projekata. Tako je udruga DOKKICA iz Osijeka (Dječja osječka kreativna kućica) predstavila emisiju za djecu „Radoznalica“, u čijem stvaranju aktivno sudjeluju djeca. Pulska filmska tvornica predstavila je svoj edukativno-informativni projekt „Medionaut“ u kojem srednjoškolci uz stručno vodstvo snimaju tv-emisiju obrađujući neku od tema iz područja demokratskog građanstva, a pritom stječu i medijske i građanske kompetencije, a Bacači sjenki iz Zagreba predstavili su svoj projekt FROOM – filmsku radionicu za djecu. Predstavili su se i Pragma, Djeca medija, Festival prava djece, portal medijskapismenost.hr i mnogi drugi, a razmjena informacija i kontakata trebala bi omogućiti njihovo umrežavanje, uzajamno učenje te možda i suradnju na realizaciji budućih projekata razvoja medijske pismenosti.
Kao predstavnica Ureda pravobraniteljice za djecu skup je pratila savjetnica Maja Flego.

"Zašto djeca ne bi imala GLAS da nešto kažu? Da, i djeca bi trebala govoriti našoj vlasti"
Robert, 13 g.
"Svako dijete ima pravo na svoje ime. A odrasli nekad zovu djecu sa <<EJ TI!>>"
M., 11 g.
"Da sam ja predsjednik svijeta, uništila bih sve šibe i kajševe kojima se tuku djeca."
Anita, 7 g.
"Vi kada dođete doma s posla: isključite mobitele i igrajte se s nama."
Josip, 11 g.
"Odrasli trebaju biti smireniji i manje živčani..."
Marta, 11 g.
"Želim da se zabrani proizvodnja svih vrsta bomba, jer će djeca ostati bez noga."
Stjepan, 8 g.
"Željela bi da nam odrasli naprave dječje igralište u našem selu."
Antonia, 10 g.
"Imam pravo igrati se!"
Ilzana, 7 g.