Okrugli stol “Postupanje policije kod uporabe sredstava prisile” u Splitu

Ured pučke pravobraniteljice u Splitu je 8. studenoga 2017. organizirao okrugli stol “Postupanje policije kod uporabe sredstava prisile”. Cilj ovoga skupa bio je ukazati na najčešće probleme i pritužbe građana upućene pučkoj pravobraniteljici vezano uz postupanje policijskih službenika kod uporabe sredstava prisile, potaknuti razgovor o načelima primjene sredstava prisile i ocjene zakonitosti uporabe od strane policije te prikazati međunarodne standarde kroz praksu Europskoga suda za ljudska prava i standarde međunarodnih organizacija za sprečavanje mučenja i nečovječnog postupanja.

Okrugli stol moderirala je savjetnica pučke pravobraniteljice Anica Tomšić Stojkovska. Uvodno izlaganje održala je zamjenica pučke pravobraniteljice Maja Kević, koja je predstavila aktivnosti ureda pučke pravobraniteljice u predmetima koji se tiču policijskog postupanja, kojih je u 2016. godini bilo  ukupno 203. Također je iznijela primjere preporuka i upozorenja Ureda te izvijestila o aktivnostima Nacionalnog preventivnog mehanizma.

O načelima primjene sredstava prisile i ocjeni zakonitosti njihove uporabe govorili su Žarko Alebić, ovlašten za obavljanje poslova voditelja Službe za javni red  Policijske uprave splitsko-dalmatinske te Mladen Ćapeta, voditelj Odjela za zakonitost postupanja Policijske uprave splitsko-dalmatinske. Doc. dr. sc. Marija Pleić s Katedre za kazneno procesno pravo Pravnog fakulteta Sveučilišta u Splitu predstavila je Međunarodne pravne izvore i praksu Europskog suda za ljudska prava, a  prof. dr. sc. Marija Definis Gojanović, članica Pododbora za sprečavanje mučenja i drugih okrutnih, neljudskih ili ponižavajućih postupaka ili kažnjavanja, predstavila standarde međunarodnih tijela za prevenciju mučenja u pogledu uporabe sredstava prisile.

Na skupu je sudjelovala i savjetnica pravobraniteljice za djecu Branka Reić Kukoč koja je održala izlaganje “Uporaba sredstava prisile prema djeci”. Pritom je iznijela prikaz međunarodnih i domaćih dokumenata usmjerenih na izgradnju pravosudnog sustava prilagođenog djetetu i specifičnostima njegovih razvojnih potreba te je predstavila s kojim se to pritužbama na postupanje policijskih službenika građani (najčešće roditelji) obraćaju pravobraniteljici za djecu. Istaknula je kako je praćenjem problematike uočeno kako ponekad roditelji zakonito policijsko postupanje doživljavaju kao kršenje prava svoje djece, dok je, s druge strane, uočeno da izvješća policijskih uprava u pravilu negiraju prekoračenja ovlasti i propuste. Naglasila je kako pravobraniteljica za djecu u nekim slučajevima uočava nedovoljnu senzibiliziranost za pojedine situacije u kojima se pojavljuju djeca ili mladi jer neke mjere, iako primijenjene u skladu s propisima, nisu bile nužne s obzirom na dob djeteta, okolnosti i nerazmjer društvene opasnosti. Istaknula je, stoga, potrebu kontinuirane edukacije i senzibilizacije djelatnika u pravosudnom sustavu koji dolaze u doticaj s djecom, ponajprije za zaštitu najboljeg interesa djece, za razvojne potrebe djece te za primjeren način komunikacije s djecom. (Foto: ombudsman.hr)

"Zašto djeca ne bi imala GLAS da nešto kažu? Da, i djeca bi trebala govoriti našoj vlasti"
Robert, 13 g.
"Svako dijete ima pravo na svoje ime. A odrasli nekad zovu djecu sa <<EJ TI!>>"
M., 11 g.
"Da sam ja predsjednik svijeta, uništila bih sve šibe i kajševe kojima se tuku djeca."
Anita, 7 g.
"Vi kada dođete doma s posla: isključite mobitele i igrajte se s nama."
Josip, 11 g.
"Odrasli trebaju biti smireniji i manje živčani..."
Marta, 11 g.
"Želim da se zabrani proizvodnja svih vrsta bomba, jer će djeca ostati bez noga."
Stjepan, 8 g.
"Željela bi da nam odrasli naprave dječje igralište u našem selu."
Antonia, 10 g.
"Imam pravo igrati se!"
Ilzana, 7 g.